6.Forum ICT-društvo

GLOBALNI RIZICI I SIGURNOST U IT I ENERGETSKOM SEKTORU

Upravljanje rizicima

23.travnja 2023.

Zagreb, Kuća Europe

Prvi panel: Rizici u IT sektoru i upravljanje rizicima. Svijet između provalije i sigurnosti?

Ova panel rasprava u sastavu Ines Šarić, Goran Živković, Branko Dronjić i Tomislav Makar kao moderator pokrila je niz tema povezanih s kibernetičkom sigurnošću. Panelisti su raspravljali o najčešćim vrstama kibernetičkih napada, ulozi socijalnog inženjeringa, korištenju umjetne inteligencije i strojnog učenja, utjecaju rada na daljinu i izazovima povezanim s Internetom stvari. Također se govorilo o tome kako se tvrtke i organizacije mogu zaštititi od kibernetičkih napada kroz educiranje svojih zaposlenike kako bi smanjili rizik od financijskih i reputacijskih gubitaka. Na kraju, raspravljalo se o potencijalnim rizicima i ograničenjima umjetne inteligencije u kibernetičkoj sigurnosti i budućnosti izbornih i demokratskih procesa u doba algoritama i upravljanih društvenih mreža. Zaključak panela; IT sigurnost ključna je komponenta nacionalnog suvereniteta, a vlade diljem svijeta ulažu značajna sredstva u razvoj i održavanje sigurnih IT sustava i mreža. Bez odgovarajućih IT sigurnosnih mjera, suverenitet nacije mogao bi biti ugrožen, što bi moglo dovesti do značajnih ekonomskih, političkih i društvenih posljedica.

Drugi panel: Rizici u energetskom sektoru u korelaciji s rizicima u IT sektoru. Kako ih izbjeći?

Ova panel rasprava u sastavu Mario Valčić, Tomislav Brezovec, Krešimir Krstić kojom je moderirao Tomislav Makar pokrila je niz tema povezanih s rizicima u energetskom sektoru i analizirala njihovu povezanost s rizicima u IT sektoru. Energetska industrija uvelike ovisi o tehnologiji u svim aspektima svog poslovanja. Od istraživanja i proizvodnje do transporta i distribucije, tehnologija igra ključnu ulogu u optimizaciji procesa, smanjenju troškova i poboljšanju sigurnosti. Ova panel rasprava fokusirala se na izazove i rizike s kojima se suočava energetski sektor. Panelisti su adresirali brojna pitanja kao što su energetska ovisnost o globalnim tržištima, rizici povezani s geopolitičkim, tehnološkim i prirodnim katastrofama, potreba za zaštitom infrastrukture s višestrukim pristupnim točkama i rizicima povezanim s dobavljačima sigurnosnih servisa. Također se raspravljalo o utjecaju globalne nestašice integriranih krugova i kritičnih elemenata na energetski sektor i kako ublažiti takve rizike. Panelisti su objasnili potencijalne prednosti pametnih gradova i digitalizacije za energetsku učinkovitost i smanjenje energetske ovisnosti. Nametnulo se pitanje jesu li propisani standardi i propisi dovoljni za zaštitu kritične infrastrukture i napreduje li zelena tranzicija dovoljno brzo da se postigne CO2 neutralnost. Zaključno, panelisti su se složili da postizanje gospodarske konkurentnosti nižim cijenama energije u odnosu na susjedna gospodarstva uz osiguranje stabilnosti i povećanja kapaciteta zahtijeva delikatnu ravnotežu ulaganja, održivosti i inovacija. Energetski sektor mora odgovoriti na svoje rizike i izazove agilnošću, tehnologijom i kompetencijom kako bi osigurao gospodarski rast i održivi razvoj.

Treći panel: Kompetencije i znanja potrebna za digitalnu i energetsku suverenost i upravljanje rizicima – Uloga STEM kadrova u društvu znanja i pametnih algoritama

Treći i zaključni panel, na kojem su sudjelovali prof.dr.sc. Stjepan Bogdan, doc.dr.sc. Ivana Greguric, Silvio Papić, v. pred., izv.prof.dr.sc. Danijel Topić i moderator Mislav Vušković bavio se pitanjima tehnologije kao sveprožimajuće stvarnosti u odnosu na, s jedne strane, etiku i obrazovanje i na društveno važne pojmove energetske i digitalne neovisnosti i suverenosti, s druge. Istaknuto je kako su i etički i sigurnosni aspekt međusobno prožeti, a temeljna spona koja ih povezuje je adekvatna obrazovna paradigma, koju je u današnjem svijetu rapidnih tehnoloških promjena potrebno konstantno prilagođavati. Panelisti su istaknuli kako je pitanje etike upotrebe tehnologije, njenog poimanja kao sredstva čija moralnost ovisi o namjeni s kojom se koristi, a posebno pitanje etike umjetne inteligencije područje koje još uvijek nije dobilo adekvatan prostor u javnom diskursu, a izrazito je važno da se to što prije dogodi kako bi se prevenirale potencijalne aberacije neadekvatne upotrebe tehnologije. Jednako tako, istaknuto je kako je paradigma obrazovanja, u kontekstu sve bržeg prodora tehnologije u učionice, uvelike zastarjela i kako ju je potrebno prilagoditi, imajući u vidu i cjelovit razvoj učenika, ali i potrebe tržišta. Zaključeno je kako pred nama postoji još mnogo nepoznanica koje otvara eksponencijalni razvoj tehnologije i kako je, kao i uvijek, čovjek i njegova uloga ključna.