Završni dokument

  1. FORUM ICT DRUŠTVO – DIGITALNA EKONOMIJA

Sveučilište Josip Juraj Strossmayer – Ekonomski fakultet

Osijek, 16. lipnja 2021.

 

Pri Ekonomskom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i u organizaciji Instituta za europske i globalizacijske studije održan je 4. Međunarodni Forum ICT društvo pod naslovom Digitalna ekonomija. Posebnu čast na otvaranju svojim uvodnim predavanjima dobili su hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu g. Karlo Ressler i Nj.E. Raj Kumar Srivastava, veleposlanik Republike Indije u Republici Hrvatskoj.

Prigodne pozdrave uputili su prof.dr.sc. Anđelko Milardović, voditelj Instituta za europske i globalizacijske studije, dogradonačelnik Grada Osijeka prof.dr.sc. Dragan Vulin, zamjenik župana Osječko-baranjske županije Mato Lukić, Mihael Tomić, predsjednik udruge Osijek Software City, te Gojko Jelavić iz HGK sektora ICT industrije.

Ovogodišnje izdanje foruma bilo je fokusirano na osnaživanje i podršku suradnji te razmjeni ideja u visokotehnološkim sektorima. Održane panel rasprave doticale su se analiza pozitivnih i negativnih aspekata ICT-a i utjecaja na društvo u cjelini.

Ukupno su održane tri vrlo zapažene panel rasprave s temama iz područja digitalizacije, novih tehnologija i digitalnim transformacijama.

Zastupnik Karlo Ressler iznio je informacije o načinu funkcioniranja europskih institucija te se osvrnuo na važnost digitalnih tehnologija kao bitnih alata u suvremenom društvu. Istaknuo je kako je Europska komisija izašla sa zakonodavnim prijedlogom kojim se pokušava uspostaviti okvir poticanja inovacija u digitalnom okruženju. Svakako je od iznimne važnosti uključiti dionike koji direktno rade i sudjeluju u području novih tehnologija.

Važnost reguliranja, ali i opasnost od pretjerane regulacije ovog područja svakako spadaju u bitne točke kad je riječ o stavljanju umjetne inteligencije pod zakonodavni okvir. Tako primjerice novi zakonodavni prijedlog predviđa apsolutnu zabranu za uzak krug tehnologija sustava društvenog vrednovanja temeljenih na umjetnoj inteligenciji.

Ove se tehnologije nikako ne bi mogle koristiti u praćenju pojedinaca i sankcioniranju njihovih aktivnosti. Izuzetno je važno u fokus postaviti potrebe pojedinaca i ne ograničavati ih korištenjem novih tehnologija.

U panelu Digitalne prilike koje nadolaze, obuhvaćen je širi vremenski raspon u kojemu je digitalna transformacija prešla u operativni dio procesa zajedno s promjenom načina razmišljanja i poslovanja u mnogim tvrtkama.

Razgovaralo se o mogućnostima koje digitalna ekonomija budućnosti pruža zemljama u tranziciji sa srednje razine na visoku razinu dohotka. Prikazani su konkretni primjeri iz domaćeg i međunarodnog okruženja te je naglasak stavljen na važnost proaktivnosti svih dionika procesa.

Panel rasprava Novi pokretači digitalne ekonomije: AI, IOT, Blockchain pokušala je dati odgovore na aktualna pitanja korištenja novih tehnologija u pandemijskom okruženju. Sudionici ove panel rasprave dali su primjere korištenja novih tehnologija kao jednog od alata za transformiranje organizacija i stvaranje novih lanaca vrijednosti i razine učinkovitosti.

Diskutiralo se o postignutim rezultatima u Hrvatskoj, posebno po pitanju digitalizacije, o tome koje su stvarne razlike između planova i provedbe, te kako se uspoređujemo s drugim europskim zemljama. Tijekom diskusije otvorilo se pitanje objektivnog načina mjerenja kapitala pojedine zemlje za ovu vrstu transformacije.

Panel ICT i digitalna transformacija na nacionalnoj razini – koji su rizici zaostajanja? bio je svojevrsni rezime iznesenih ideja i činjenica prethodnih panela. Raspravljalo se o pozicioniranju susjednih zemalja poput Slovenije gdje djeluju centri za umjetnu inteligenciju po uzoru na one europske. Istaknuta je važnost sinergije, uz jasnu viziju korištenja digitalnih alata, koja najviše nedostaje u Hrvatskoj.

Otpor prema promjenama, drugačijem načinu razmišljanja uvelike koče naše društvo. Društvo se značajno sporije mijenja u odnosu na poslovne subjekte. Ključno je i koliko je pojedinac otvoren i spreman na promjene. Postoje određeni tehnološki izazovi koje tek treba riješiti i koji nam već danas postavljaju pitanja o okruženju u kojem u budućnosti želimo djelovati.

Ovdje su iznimno bitni digitalno pismeni menadžeri koji bi bili ključna karika i osiguranje kvalitetne promjene. Ne treba zaboraviti da digitalna transformacija nosi i određene tehnološke i etičke probleme poput hakerskih napada te krađe identiteta, kako je istaknuto u zaključku panela.

Forum je svojom impostacijom otvorio prostor raspravama o odnosima informacijsko-komunikacijskih tehnologija i njihovog utjecaju na društva 21. stoljeća. Otvorene su rasprave o pozitivnim i negativnim aspektima ICT-a na društvo u kontekstu tehnološkog determinizma globalnog informacijskog društva 21. stoljeća i društva rizika koji se zbivaju u kibernetičkom prostoru.

Forum je svojim prijedlozima i inicijativama bio poticajan pri izradi analiza i strategija lokalnog (Osijek), regionalnog (OBŽ) i nacionalnog razvoja (RH) u kontekstu ICT politika, u funkciji digitalne ekonomije kao nove forme ekonomije u 21. stoljeću.

Zahvaljujemo se svim sponzorima i podupirateljima koji su novčano poduprli realizaciju ovog foruma!

Završni dokument sastavio:

prof.dr.sc. Sven Maričić, Sveučilište Jurja Dobrile, Pula

Za objavu pripremio Mislav Vušković, zadužen za uređivanje programskih tekstova i završnih dokumenata

 

Info

Scroll to Top